Utjecaji na okoliš i posljedice bušenja nafte i plina

January 16th 2015

Utjecaji na okoliš i posljedice bušenja nafte i plina

  • Važno je napomenuti da se više isplake i drugih fluida ispusti u more tijekom istraživačkog bušenja nego u fazi eksploatacijskog bušenja jer su istraživački potencijalni izvori i bušotine općenito na većoj dubini, bušenje se vrši sporije, bušotine su veće u promjeru.
  • Isplake sadrže otrovne metale, kao što su olovo, krom, cink, arsen, živa, kao i kancerogene poput benzena, radioaktivnih materijala i drugih onečišćivača koji se ispuštaju u more.
  • Za bušačku aktivnost radi pridobivanja nafte i plina sumnja se da doprinosi povišenim razinama žive u ribama.
  • Jedna bušačka platforma normalno ispusti više od 19 tona isplake i metalnih krhotina u more, unutar svog vijeka trajanja.
  • Svjedoci smo nekoliko spektakularnih izlijevanja nafte u posljednjih 25 godina. Medutim, veći utjecaj moguć je od kontinuiranih emisija od operacija na platformama na more, na morsko dno, i na zrak oko njih.
  • Offshore naftno istraživanje uključuje ispaljivanje "zračnih pušaka” koji stvaraju seizmičke zvučne valove koji mogu ubiti ribe i druga morska bića, oštetiti sposobnost sluha različitih morskih vrsta, i mogu dovesti do nasukavanja morskih sisavaca.
  • Jednake bušačke platforme se koriste pri bušenju za naftu i za plin. Što se tiče utjecaja na okoliš tijekom ispitivanja i istraživanja iz plinskih ili naftnih bušotina, praktički ne postoji razlika.

Koji su specifični problemi u Jadranu?

  • Jadransko more je zatvoreno more i bilo kakvo izlijevanje nafte bilo bi devastirajuće za lokalne industrije ribarstva i turizma. Također, većina hrvatskog BDP-a dolazi od turizma i bilo kakva šteta na ekosustavu Jadrana imala bi razorne učinke na gospodarstvo, ne samo u Hrvatskoj, već također u druge mediteranske zemlje.
  • Kopneni obalni resursi, objekti za odlaganje i obradu opasnog otpada, kakvi ne postoje u Hrvatskoj.
  • Platforme koje su dizajnirane za pridobivanje prirodnog plina imat će cjevovode do obale. Osobito u srednjem i južnom dijelu Jadrana bit će teško izgraditi cjevovode a isključivo plinsko istraživanje moglo bi biti jednako štetno kao i naftno istraživanje u slučaju Jadranskog mora.
  • Nepostojanje Obalne straže i neizgrađenost sustava nadzora Jadrana. (1)
  • Osim navedenog, najavljena izgradnja naftnog i plinskog terminala u luci Ploče, također predstavlja mogući ekološki problem radi uplovljavanja velikih tankera u područje između poluotoka Pelješca i obale. (1)
  • Uz neriješen problem balastnih voda, te problem odlaganja projektila s ratnih zrakoplova NATO-a u Jadranu, moguće istraživanje nafte i plina u Jadranu predstavlja veliku opasnost. (1)

Nenad Duplančić je građevinski i ekološki inženjer s 30 godina iskustva.

Za više informacija, pogledajte njegovo izlaganje naivideo konferenciji u Europskom Parlamentu u studenom 2014. na engleskom, s hrvatskim titlovima u nastavku.

(1) Pismo od Darija Ban

Subscribe for updates